Na dan kada je prije 70 godina Matica osnovana, 12. veljače 1951., pokrenut je Virtualni muzej hrvatskoga iseljeništva – projekt kojim će predstaviti dio digitalizirane baštine prikupljene tijekom sedam desetljeća djelovanja.
Virtualni muzej dostupan je na poveznici https://iseljenickimuzej.blog.
Burnih i plodonosnih Matičinih 70 godina
Najnoviji broj časopisa Matica ugledat će svjetlo dana upravo u vrijeme kad će Hrvatska matica iseljenika slaviti svoju 70. obljetnicu, 12. veljače. Osnivanje tadašnje Matice iseljenika Hrvatske (MIH) pokrenuto je u sklopu nove politike jugoslavenskoga režima prema iseljeništvu koja je uslijedila nakon raskola Tita i Staljina 1948. godine. Tada Jugoslavija uspostavlja bolje odnose sa Zapadom, pa tako i s velikim useljeničkim zemljama (SAD, Australija, Kanada…), što je omogućilo i suradnju s njihovim državljanima podrijetlom s prostora Jugoslavije. Pokušaj da se poslije rata potakne iseljeništvo na masovni povratak neslavno je propao potkraj 1940-ih. Napuštanjem politike masovnoga povratka, vlast se okreće institucionalnome obliku suradnje s iseljeništvom koji je zamišljen s pomoću republičkih organizacija, tzv. matica iseljenika, koje se osim u Zagrebu tijekom 1950-ih osnivaju i u drugim republičkim središtima SFRJ, pa tako da uz MIH imamo Maticu iseljenika Slovenije, Makedonije, Srbije te Bosne i Hercegovine. Svi poslovi s iseljeništvom smatrani su od jugoslavenskog režima vrlo osjetljivim i opasnim stoga su sve Matice, a naročito MIH, bile stalno pod posebnom prismotrom tajnih službi sve do raspada Jugoslavije.Matica iseljenika Hrvatske trebala je uspostaviti suradnju na kulturno-prosvjetnom polju s udrugama iseljenika s prostora Hrvatske koje su sklone novoj Jugoslaviji i komunističkome režimu. Takvom politikom onemogućene su mnogobrojnome hrvatskom iseljeništvu veze s domovinom, posebice organizacijama bliskim Crkvi i s nekomunističkim svjetonazorom, a osobito onima koje su se zalagale za neovisnu Hrvatsku.
Više na: Burnih i plodonosnih Matičinih 70 godina, tekst HMI
